 |
|
|
1926 -
2006
osamdeset
godina Lovačkog društva "Sokol" |
|
|
 |
|
Od kako ljudi pamte i bilježe
svoju povijest, lov je sve do unazad stotinjak godina, bio
glavno zanimanje većine ljudi osiguravajući im hranu i
odjeću. Razvoje društva i tehnologije a napose proizvodnja
hrane polako su potisnuli lov kao privrednu granu te se on
sve više počeo razvijati kao jedna vrsta sporta. Davne
1881. god osnovano je Prvo lovačko društvo u Hrvatskoj.
Pravi procvat lovstva uslijedio je, međutim, devedesetih
godina 19 stolječa osnivanjem novog Prvog obćeg
hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva (1891),
kojem pripisujemo prvo izlaganje lovačkih izložaka na
Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu (1891), uređenje
prvog lovačkog časopisa Viestnik prvoga obćega
hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva (1892),
donošenje Zakona o lovstvu (1893), izdavanje
Kesterčanekova Lovstva (1896), sudjelovanje na velikoj
Tisućljetnoj izložbi Ugarskog kraljevstva u Budimpešti
(1896), izdavanje Ettingerova Lovdžije (1897) i
Šumarsko-lovačkog leksikona (1898). Na spomenutoj izložbi
u Budimpešti Hrvatska je predstavila svoju povijest,
književnost, poljoprivredu i stočarstvo, industriju,
komunikacije, etnografiju, šumarstvo i lovstvo. Hrvatsku
je predstavljalo nešto manje od 10.000 izlagatelja, od
kojih je 105 donijelo nekoliko stotina lovačkih izložaka
(preparirana divljač, rogovlje, različite lovačke puške i
pištolji, starinski rogovi na barut, stupice za divljač i
naprave za lovinu).
 |
|
 |
|
|
|
|
|
 |
Na spomenutoj izložbi u
Budimpešti Hrvatska je predstavila svoju povijest,
književnost, poljoprivredu i stočarstvo, industriju,
komunikacije, etnografiju, šumarstvo i lovstvo. Hrvatsku
je predstavljalo nešto manje od 10.000 izlagatelja, od
kojih je 105 donijelo nekoliko stotina lovačkih izložaka
(preparirana divljač, rogovlje, različite lovačke puške i
pištolji, starinski rogovi na barut, stupice za divljač i
naprave za lovinu).Ovaj polet se lagano širio na cijeli
Hrvatsku te 1926. god vodički lovci osnivaju lovačku
udrugu pod nazivom SOKOL, udrugu koja je osim djelovanja, sa svojim
skromnim mogućnostima, na lovačkom planu imala svrhu da
bude i izraz nacionalnih težnji u okviru bivše
kraljevine Jugoslavije. |
 |
|
|
|
|
|
 |
 |
|
|
|
|
 |
 |
 |
|
LOVAČKO DRUŠTVO SOKOL
USKORO OTVARA NOVI LOVAČKI DOM NA CRJENKOVOJ GLAVICI -
LOVAČKA LJUBAV NEMA CIJENE |
|
 |
Za 80.
rođendan lovačkog društva Sokol, a povodom Dana Grada
3. svibnja, svoja će vrata svim članovima i žiteljima
ovog područja otvoriti novoizgrađeni lovački dom.
Dom se nalazi na prometnom pravcu Vodice - spoj na
autocestu, na Crjenkovoj glavici, u neposrednoj
blizini povijesnih lokaliteta Šabina, Velike i Male
Mrdakovice, gdje vremenu prkosi stara rimska cisterna. |
Kupnjom
zemljišta površine 2000 četvornih metara, prošle je
godine u rujnu započela izgradnja lovačkog doma. Iako
su još uvijek u velikim financijskim teškoćama,
gradnju doma priveli su kraju, a ujedno i očekuju
pomoć iz proračuna kao i svih žitelja ovog kraja.
Pomoć pri iskopu pružili su vodički poduzetnici Rade
Španja i Boško Juričev-Sudac, a svu svoju lovačku
ljubav i strast ugradili su u prekrasnom domu otac
Vicko i sin Alen Bosotin, na čemu im svi lovci
vodičkog kraja zahvaljuju, ističe predsjednik Branko
Bulat, ponosan na svoje članove.
MLADICE ORAHA
Tajnik Sokola Grgo Friganović ističe kako će dom biti
otvorenog tipa te da su za predstojeće razdoblje
postavili sebi cilj: marketinški prezentirati sve
blagodati koje bi budući putnici i turisti mogli
konzumirati u ovom okružju. Rubni dijelovi zemljišta
zasađeni su mladicama oraha, a izgrađeno je i jedno
balotaško igralište. S pravom se nadaju kako će upravo
njihov “Sokol” biti dio turističke ponude Vodica.
Vrijednost investicije procijenjena je na 250 tisuća
kuna, a vrijedne ruke i ljubav obitelji, kao i mnogih
članova društva koji su pomogli pri izgradnji Sokola
ova procjena ne obuhvaća. Ljubav doista nema cijene.
Društvo okuplja 70 lovaca i stažista s područja Srime,
Vodica, Grabovaca, Gaćeleza, Čiste Velike, Čiste Male,
Rasline, Zatona i otoka Prvića. Godišnja im je
članarina tisuću kuna, a svake su godine brojniji za
četiri do pet novih lovaca.
U skladu s načelima krovne institucije Lovačkog
hrvatskog saveza, društvo se bavi uzgojem i zaštitom
divljači, očuvanjem čovjekova okoliša te zaštitom
prirode akcijama čišćenja poljskih putova, punjenja
vodom kamenica i lokvi s ovog lovnog područja u
suradnji s vatrogasnim postrojbama. Za ljetnih žega i
zimskih hladnoća, posebna se pozornost posvećuje
prihrani divljači i prirodnim pojilištima.
Organiziraju se hajke tzv. sanitarnog odstrela lisica
i čagljeva, zbog mogućeg širenja bjesnoće, a sve ih
koordinira lovnik Denis Ivas. Kako je ovo lovno
područje osiromašeno s divljači Sokol u suradnji s
Hrvatskim lovačkim savezom, uvozi zečeve iz susjedne
Mađarske zbog obnove lovnog fonda.
ZEČEVI IZ MAĐARSKE
Granice lovnog područja su problem koji ova uprava
želi riješiti već iduće godine. Naime, katastarski i
prirodni dio vodičkog podučja nelogično je podijeljen
na još dva susjedna lovačka društva.
Velik dio, gotovo četvrtina lovišta nalazi se pod
minama zaostalima iz Domovinskog rata na području
Guduče, Dragišića, Čiste Male te u dijelu naselja
Čista Velika. Smatraju zbog toga, da bi im trebala
biti smanjena i visina lovozakupa.
Šibenski list/Vodička rič |
| | |
