Život u ekstremnim uvjetima
Neke životinje žive u krajnje teškim, tzv.ekstremnim uvjetima, od kojih neki podsjećaju na uvjete kakvi vladaju na udaljenim planetima Sunčeva sustava.

Bakterije, primjerice, najsitniji živi organizmi, u stanju su živjeti u vrelim izvorištima i vrlo slanom okolišu. Rasprostranjene su po cijeloj Zemlji. Ima iz u zraku, u vodi, u tlu i na svim predmetima. Silno su otporne i vrlo prilagodljive i na najnepovoljnije životne uvjete. Neke od njih mogu podnijeti temperaturu do -194 C, a neke vrućinu do 76 C. Premda pri spomenu bakterija najprije pomislimo na zarazu, samo 3% bakterija uzročnici su bolesti, dok većina ima korisnu ulogu. Važne su za kiseljenje mlijeka, pomoću njih se proizvodi alkohol, ocat i antibiotici, sudjeluju i u radu crijeva čovjeka i životinja.

Čovječja ribica živi samo u podzemnim vodama dubokih špilja, u potpunom mraku. Na glavi sličnoj štukinoj smještene su joj sitne zakržljale oči; potpuno su skrivene pod kožom, tako da se uopće ne primjećuju. Dugačko tijelo čovječje ribice nalik je na jeguljino, ali ima dva para malih nogu; prednje imaju tri prsta, a stražnje samo dva. U podzemnim rijekama Sjeverne Amerike živi 5 cm dugačka slijepa i bezbojna spiljska riba. I ona je, kao i čovječja ribica, zatočenik tmine koji se prilagodio teškim životnim uvjetima.

Surovi uvjeti vladaju i u velikim morskim dubinama, gdje ne dopire sunčana svjetlost. Ondje žive ribe zastrašujućeg izgleda, u potpunom mraku i pod velikim tlakom. Kako bi barem malo razbile tamu, neke od njih imaju svjetleće organe. Grdobina ima štap na vrhu kojega je "svjetiljka" kojom privlači plijen, a nekim ribama ispod donje čeljusti vise osvijetljene izrasline nalik na bijelu bradu, koje također služe da privuku pozornost naivnih riba koje će glavom platiti svoju radoznalost. Neke dubokomorske ribe nalik su na plivajuća usta. Tijelo im je, naime, vrlo dugo i tanko, a usta golema, i to s razlogom: u tim dubinama ima vrlo malo hrane pa moraju biti sposobne progutati sve što im dođe u susret. 

Vode ispod podmorskih ledenih grebena oko Antarktike iznimno su hladne, no tuljani su se prilagodili i toj nasurovijoj životnoj sredini na Zemlji. Uspijevaju pod 4 cm debelim slojem kože sačuvati temperaturu od 35 C čak i u vodi koja se ledi. Weddelov tuljan roni do 300 metara duboko, a pod vodom može ostati i sat vremena. Na ledenoj Antarktici uspjelo se održati i pet vrsta pingvina. Najveći među njima - carski pingvin, visok 114 cm i težak 30 kg, - dolazi na svijet pri temperaturi daleko ispod ništice.

Afrička Sahara - najveća i najtoplija pustinja na Zemlji - negostoljubivo je područje u kojemu gotovo uopće nema vode. Tim okrutnim uvjetima osobito se dobro prilagodila antilopa adaks. Može živjeti čak i u beskrajnome "moru" pješčanih brežuljaka koje nazivamo pustinjskim dinama. Antilopa adaks nikada ne pije. Vodu koja joj je potrebna za opstanak dobiva isključivo iz biljaka kojima se hrani. Na isti način uspijeva preživjeti i sićušni skočimiš.